Dok većina uličnih umjetnika koristi sprejeve, šablone ili plakate, jedan anonimni Francuz odlučio se za potpuno drugačiji alat: keramičke pločice. Umjetnik poznat samo kao Invader već više od dva desetljeća provodi globalnu “invaziju” gradova, ostavljajući za sobom 8-bitne likove koji izgledaju kao da su upravo izašli iz prastarih videoigara na gradske ulice.
Povratak u 8-bitnu eru: Inspiracija i koncept
Sve je počelo kasnih 90-ih u Parizu. Nadahnut estetikom prvih videoigara, posebno kultnim naslovom Space Invaders iz 1978. godine, ovaj umjetnik je shvatio da su keramičke pločice savršen fizički prikaz digitalnih piksela. Njegov rad je most između dva svijeta: niskorezolucijske digitalne prošlosti i suvremene urbane arhitekture.
Invader sebe opisuje kao “neidentificirani umjetnički objekt” (UAO). Njegova misija je osloboditi umjetnost iz muzeja i “zaraziti” javni prostor likovima koji su postali univerzalne ikone digitalnog doba. Svaki postavljeni mozaik dio je jedinstvene, globalne mreže koju on naziva “Invazijom”.
Tehnika mozaika: Umjetnost koja traje
Izbor materijala nije slučajan. Keramičke pločice su izuzetno izdržljive, otporne na vremenske uvjete i, što je najvažnije, teško ih je ukloniti bez uništavanja samog zida. Invader pažljivo priprema svaki rad u svom ateljeu, a zatim ga pod okriljem noći, koristeći snažna industrijska ljepila, “instalira” na strateški odabrane lokacije – obično visoko na uglovima zgrada kako bi bili vidljivi, ali teško dostupni.
Ova tehnika mu omogućuje da ostane vjeran pikseliziranom stilu, dok istovremeno pruža taktilnu, trodimenzionalnu dubinu radovima koji bi na ekranu bili samo ravne točkice.
Sustav bodovanja i aplikacija FlashInvaders
Invader je uličnu umjetnost pretvorio u pravu igru. Svaki grad koji “napadne” dobiva svoju mapu invazije, a svaki mozaik nosi određeni broj bodova (obično od 10 do 100), ovisno o veličini, lokaciji i težini postavljanja. Do danas je postavljeno preko 4.000 mozaika u više od 80 gradova diljem svijeta.
Kako bi uključio publiku, umjetnik je lansirao aplikaciju FlashInvaders. Korisnici mogu “uloviti” njegove radove tako da ih fotografiraju putem aplikacije; ako je rad autentičan, sustav ga prepoznaje i dodjeljuje bodove korisniku na globalnoj ljestvici. Time je Invader stvorio prvu istinski interaktivnu, globalnu potragu za blagom.
Invazija bez granica: Od oceanskog dna do svemira
Ambicioznost ovog umjetnika ne poznaje granice. Njegovi “svemirski agresori” više se ne nalaze samo na zidovima Pariza, Londona ili Tokija. Invader je otišao korak dalje:
- Duboko more: Postavio je mozaike na dno oceana u sklopu podvodnog muzeja u Cancunu, pričvrstivši ih za skulpture koje služe kao umjetni grebeni.
- Vrhovi svijeta: Njegovi radovi nalaze se na vrhu Eiffelovog tornja, ali i na udaljenim lokacijama poput Himalaje.
- Svemir: 2012. godine, u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA), jedan od njegovih mozaika poslan je na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), čime je invazija postala doslovno izvanzemaljska.
Anonimnost kao štit
Kao i Banksy, Invader ljubomorno čuva svoju anonimnost. U javnosti se pojavljuje isključivo s maskama (često u obliku Space Invader likova) ili mu je lice na fotografijama pikselizirano. Za njega, on je samo kreator sustava, a prava zvijezda je sama invazija. Anonimnost mu omogućuje da nastavi postavljati radove u gradovima širom svijeta bez straha od policijskih zabrana.
Zaključak
Invader je uspio u onome što mnogi digitalni umjetnici pokušavaju: materijalizirao je digitalnu nostalgiju i učinio je trajnim dijelom našeg fizičkog svijeta. Njegovi mozaici su nasmijani podsjetnici na djetinjstvo, tehnološki napredak i činjenicu da umjetnost može biti istovremeno jednostavna, zabavna i nevjerojatno moćna. Dok god u vašem gradu postoji barem jedan prazan kut zgrade, budite oprezni – invazija se nastavlja.
